četvrtak, 8. srpnja 2010.

"tvoja najveća ljubav"

Mogao bih pisati sad...tražiti rijeći i istine... o trenutku prije...baš tom trenutku. I prizoru koji nije u redu.. Morao bih pronaći sjever... što će tebi biti južnije.
Sve naše predstave i tvoji odlasci. Zadimljena imitacija doma u rano jutro. Tragovi sunca kroz prašnjave žaluzine. Ostatak entuzijazma od večeri prije. I istina na svakom centimetru naših tjela. Jedino što osjetimo jače od istine je strah od iste. Ovo nije bilo kakva priča... sad shvačaš. Ovo je priča o tvojoj največoj ljubavi.
Promatram te dok ne gledaš. Dok se krečeš. Gledam ti kosu, ruke, oći...Prsten koji ne volim. Gledam te na svojim rukama. Za ovo smo se rodili... za to su nas pripremali sve te godine. Primi taj trenjutak za ruke... i pleši.. Obečaj mi nemoguće... da će trajati.